Jezični purizam i jezična kritika u hrvatskom jeziku

Osnovna karakteristika hrvatskog jezičnog purizma je njegova uska povezanost s hrvatskim osjećajem nacionalne pripadnosti i nacionalne svijesti koje su pak uvijek u međuodnosu s političkom, kulturološkom i društvenom situacijom. Izbacivanjem stranih riječi iz hrvatskog jezika, koje su se onda...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Authors: Gvozdanović, Jadranka (Author) , Petrak, Iva (Author, Translator)
Format: Article (Journal)
Language:Croatian
Published: 2018-12-07
In: Handbuch europäische Sprachkritik online
Year: 2018, Volume: 3, Pages: 137-144
ISSN:2568-4558
DOI:10.17885/heiup.heso.2018.0.23896
Online Access:Verlag, kostenfrei, Volltext: https://dx.doi.org/10.17885/heiup.heso.2018.0.23896
Verlag, kostenfrei, Volltext: https://heiup.uni-heidelberg.de/journals/index.php/heso/article/view/23896
Get full text
Author Notes:Jadranka Gvozdanović/Iva Petrak ; prijevod teksta: Iva Petrak
Description
Summary:Osnovna karakteristika hrvatskog jezičnog purizma je njegova uska povezanost s hrvatskim osjećajem nacionalne pripadnosti i nacionalne svijesti koje su pak uvijek u međuodnosu s političkom, kulturološkom i društvenom situacijom. Izbacivanjem stranih riječi iz hrvatskog jezika, koje su se onda prevodile na hrvatski ili zamjenjivale već postojećim rije čima, nastojalo se tako očuvati jezični i nacionalni integritet. Ovisno o političkoj situaciji jezični se purizam usmjeravao protiv elemenata iz različitih jezika (prvenstveno talijanskog u 16. i 17. stoljeću, turskog u 18. stoljeću, njemačkog, talijanskog i mađarskog u 19. stoljeću, srpskog u 20. i engleskog u 21. stoljeću). Budući da je purizam u hrvatskom jeziku često povezan s desnim političkim ideologijama te mu se pripisuje pretjerani nacionalizam, isti se često kritizira pa se tako suvremene jezičnokritičke rasprave uglavnom kreću unutar napetog međuodnosa između dvaju polova: purizma i apurizma.
Item Description:Gesehen am 24.05.2023
Physical Description:Online Resource
ISSN:2568-4558
DOI:10.17885/heiup.heso.2018.0.23896